Back to top

Fake for Real

Krivotvorine kroz povijest

(LISTOPAD 2020. - SIJEČANJ 2022.)

Senzacije, spektakli i nadnaravne pojave u svakodnevici predstavljaju sirenski zov koji nam omogućuju bijeg iz kolotečine. Opsjena je, međutim, zabavna samo ako u njoj sudjelujemo svojevoljno. Ako nas netko ciljano obmanjuje, možemo puno toga izgubiti: novac, vjerodostojnost, integritet, pa čak i život.

Iako je količina danas dostupnih (dez)informacija veća nego ikada ranije, taj problem postoji od pamtivijeka. Povijest je puna primjera laži prerušenih u istinu. Trojanski konj mitološki je arhetip obmane i simbolička poveznica između drevne povijesti i problema modernog svijeta u kojem internet ima dominantnu ulogu.

Pouke iz prošlosti mogu nam poslužiti kao vodič, kao karta koja nam omogućuje da, kada to želimo, kročimo u fantastičan, izmišljeni svijet, ali i pokazuje kojim se putevima možemo vratiti u stvarnost.

Virtualni obilazak I – Fake For Real

Virtualni obilazak II – Fake For Real

Ljudska prava na izložbi „Lažno za pravo”, obilazak s kustosom

VLAST I MOLITVA

Što vlast čini legitimnom? Politika i religija od pradavnih se vremena oslanjaju jedna na drugu kako bi učvrstile svoju vlast i legitimitet. Rimski carevi postajali su bogovi, pape su imali svjetovnu vlast, relikvije svetaca davale su prestiž svetim mjestima. Besprijekorna povijest nekoga cara, savršena papinska dokumentacija, fizički trag moćnog sveca – sve je to možda predobro da bi bilo istinito. Na sreću, nismo prisiljeni držati se iskrivljenih svjedočanstava iz prošlosti, hrabri i znatiželjni među nama istražili su činjenice.

RAZUMIJETI SVIJET

Izum tiskarskog stroja uveo je svijet u novo doba u kojem su informacije postale dostupnije nego ikada ranije. No sve veća količina dostupnih informacija ne jamči i njihovu točnost. Uvijek je, naime, bilo onih koji su u potrazi za slavom i bogatstvom publici željnoj novih otkrića nudili lažne informacije. Ni povijest znanstvenih otkrića nije imuna na krivotvorine. Međutim, mogućnost da se pokaže da je nešto pogrešno nije slabost znanstvene metode, već upravo ključna kvaliteta po kojoj se ona razlikuje od drugih sustava poimanja svijeta.

UJEDINITI I PODIJELITI

Laži i krivotvorine bile su moćni instrumenti kreiranja etničkih i nacionalnih identiteta u 18. i 19. stoljeću. Nacionalni pokreti diljem Europe crpili su snagu iz „domoljubnih” krivotvorina koje su stajale uz bok istinskim povijesnim otkrićima. Uspostava modernih nacija zahtijevala je zajedničku povijest, ali i zajedničke neprijatelje. Krivotvoreni dokumenti, teorije zavjere i pravosudne pogreške u svim su društvima služili kako bi se pronašli i osudili žrtveni jarci, što je imalo razorne i dugotrajne posljedice.

RATOVI

Poznata izreka, autor koje još uvijek nije sa sigurnošću utvrđen, kaže da je istina „prva žrtva rata”. Nema sumnje da se u doba rata pribjegava lažima i obmanama. Tijekom Drugog svjetskog rata cijela je Europa postala bojište, a odluka o tome kome vjerovati imala je dalekosežne posljedice. Utvrđivanje činjenica o zločinima koje su totalitarni režimi počinili i zatim pokušali prikriti nametnulo se kao zadaća u desetljećima koja su uslijedila.

KRIVOTVORINAMA DO BOGATSTVA

Tijekom povijesti, jedan od glavnih razloga za krivotvorenje bilo je stjecanje bogatstva. Radi stjecanja financijske koristi krivotvore se umjetnička djela, luksuzni proizvodi, roba široke potrošnje i novčanice. Krivotvorenje ljudima najpoželjnijih proizvoda, bilo da je riječ o slikama nizozemskih starih majstora ili o torbicama Louis Vuitton, postalo je ključan element globaliziranog konzumerističkog društva u kojem živimo. Ali krivotvorine su korištene i kako bi se razotkrila naša nezasitna želja da dobijemo „više, jeftinije i novije”, primjerice u eksperimentu nazvanom „češki san” i istoimenom dokumentarnom filmu.

DOBA POST-ISTINE?

Pojam „društvo post-istine” odnosi se na kulturu u kojoj se javno mnijenje oblikuje emocijama i osobnim uvjerenjima, a ne činjenicama. „Lažne vijesti” često se smatraju najočitijim simptomom takvog društva.

Lažne vijesti nisu, međutim, ograničene samo na neko određeno doba. Ono što jest specifično za današnjicu su moderna komunikacijska sredstva, posebno internet. Ona omogućuju brzo širenje (dez)informacija na globalnoj razini. S obzirom na količinu informacija – iz ogromnog broja izvora – često je teško utvrditi što je točno i koji je izvor pouzdan.

Na sreću, postoje načini kako doskočiti tim problemima: potrebni su kritički nastrojen um spreman preispitati prve dojmove, razvijanje svijesti o vlastitim predrasudama i sposobnost prosudbe vjerodostojnosti izvora. Tako možemo razlučiti istinu od laži i pronaći svoj put u složenoj stvarnosti.