Back to top

EUROPA: SVJETSKA SILA

Težnja za demokratskim promjenama i jačanje nacionalnog suvereniteta zajedno sa širenjem industrijalizacije i imperijalizma iz korijena mijenjaju tok europske povijesti. Europa dostiže vrhunac globalne moći. Sve su to promjene koje potpiruju društvene napetosti u Europi 19. stoljeća, čiji je značaj i danas nezanemariv.

Ulaz u Europu globalna snaga - treći kat

POLITIČKE PROMJENE

Devetnaesto stoljeće – doba revolucija! Nadahnuti Francuskom revolucijom 1789., narodi diljem Europe počeli su dovoditi u pitanje položaj vladajuće aristokracije i boriti se za razvoj građanskih i ljudskih prava, demokraciju i nacionalnu neovisnost.

S jedne strane, nacionalizam se pojavio kao revolucionarna ideja koja je građanima pružila nadu u veće sudjelovanje u demokratskim procesima. S druge strane, bio je isključiv i na svijet gledao iz perspektive nacionalnih teritorija na kojima obitavaju etnički bliski ljudi. Ipak, u nekim je europskim vizionarima tinjala nada u mogućnost jedinstvenog kontinenta i identiteta koji nadilazi pripadnost pojedinim nacijama.

TRŽIŠTA I LJUDI

Para, dim, tvornice i buka označili su početak industrijske revolucije u Velikoj Britaniji. Tvornička proizvodnja proširila se Europom – u nekim njezinim dijelovima više, u drugima manje – i preobrazila je u središte svjetske industrijalizacije, financija i trgovine.

Novim tehničkim inovacijama potaknut je industrijski napredak, a vodena para bila je pokretačka snaga razvoja teške industrije. Metode proizvodnje doživjele su potpunu preobrazbu, a velike tvornice s tisućama radnika započele su masovnu proizvodnju industrijske robe i robe široke potrošnje.

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Europa na kraju 19. stoljeća u znaku je brzine, dinamičnosti i vjere u napredak. Željeznice, električna energija, film, fotografija i nove znanstvene i medicinske teorije dokaz su vodeće uloge Europe u tom tehnološkom sazrijevanju. Na pomolu je vrijeme optimizma.

Početkom doba željeznice Europa preuzima ulogu osvjedočenog svjetskog predvodnika u području tehnologije. Industrijalizacija se širi, a putovanja na duge udaljenosti postaju dostupna svim društvenim slojevima.

Putovanja se sada mjere trajanjem i brzinom, a ne udaljenošću. Zahvaljujući željeznicama stvaraju se transeuropske mreže kojima se produbljuju razlike između odlično povezanog središnjeg dijela kontinenta i zemalja i naroda na njegovoj periferiji.

IMPERIJALIZAM

Devetnaesto je stoljeće doba europske dominacije. Industrijska revolucija dala je snažan poticaj širenju carstava i stjecanju kolonija. Kolonije su istovremeno bile izvor sirovina i luksuzne robe za kojima je vladala sve veća potražnja i potencijalno ogromno tržište za europske proizvode. Zlostavljanje i neravnopravnost u kolonijama opravdavalo se kao neophodno za „uljuđivanje” divljih naroda, a ropstvo, koje je postupno ukinuto, zamijenili su drugi oblici netrpeljivosti i rasizma.

Godine 1914. europske države vladale su nad otprilike 30 % svjetskog stanovništva. Europljani su stoljećima ranije započeli s istraživanjem dalekih krajeva i razvijanjem trgovine s njima, ali tek su zahvaljujući industrijskoj revoluciji uspjeli učvrstiti svoju vlast nad drugim kontinentima.