POHVALE I KRITIKE
Povijest Europe oblikovala je sve nas. Koji je značaj naših sjećanja? Što nosi budućnost i koja je naša uloga?
KAKO EUROPU VIDE DRUGI?
Kako Europu vide drugi? Predmeti koji su ovdje izloženi dolaze iz muzeja diljem svijeta i prikazuju koliko su različito druge kulture doživljavale Europu i Europljane. Prve kontakte s Europljanima karakterizirala je rezervirana znatiželja. Slika se, međutim, mijenjala kako se europska dominacija, i s njom povezani kolonijalizam, širila svijetom dovodeći sa sobom ugnjetavanje, ropstvo i iskorištavanje. Unatoč tome, Europa se doživljavala i kao idealizirano središte istančane kulture i univerzalnih vrijednosti koje predstavljaju njezino nasljeđe još iz antike.
Niz europskih sila osnovao je društva za trgovinu sa zemljama Dalekog istoka, a tijekom 17. stoljeća najznačajnija među njima bila je Nizozemska istočnoindijska kompanija.
Odnose Europe i Afrike u 16., 17. i 18. stoljeću obilježila je trgovina robovima, o čemu zorno svjedoče rani afrički prikazi portugalskih trgovaca i mornara. Na ovoj pločici možemo vidjeti Portugalca koji nosi manile, narukvice koje su bile uobičajeno platežno sredstvo u trgovini robovima.
Tijekom 19. stoljeća brojni su imućni Amerikanci posjetili Europu u sklopu Grand Toura (velike europske ture). Njihovu sliku Europe oblikovale su antičke ruševine, renesansna umjetnost i romantični pejzaži. Putnici su naručivali ili kući slali posebne suvenire, koji su ponekad bili vrlo profinjena ukusa ili pak impozantnih veličina.
POHVALE I KRITIKE
Europska unija dobila je 2012. Nobelovu nagradu za mir zbog svojeg doprinosa promicanju mira i pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi tijekom više od šest desetljeća. No, budući da su se milijuni građana Unije u tom trenutku nalazili u izrazito teškoj ekonomskoj situaciji, bilo je i onih koji su prosvjedovali protiv nagrade i dovodili u pitanje ulogu Europske unije u budućnosti.
Na svečanosti dodjele 10. prosinca 2012. u Oslu Nobelovu nagradu za mir preuzela su trojica predsjednika Europske unije. Veliku simboličku vrijednost ima činjenica da su nagradu zajedno primili čelnici država i vlada zemalja koje su bile stoljetni neprijatelji.
Ovo su nesigurna vremena za Europsku uniju koja je suočena s unutarnjim problemima i s problemima na vanjskim granicama. Hoće li se države članice Europske unije još više zbližiti ili će pak nacionalne države ponovno ojačati? Može li se Europska unija i dalje širiti? Jesu li njezine granice konačne ili će se nastaviti mijenjati?
Zbog krize javnog duga, posljedica kontroverznih mjera štednje i spašavanja banaka Europska unija našla se pred jednom od najtežih dilema od svog nastanka. Navedene su mjere imale za cilj zaštititi monetarnu uniju koja okuplja vrlo različite nacionalne ekonomije, no kriza u kojoj se 2015. godine našla Grčka gotovo je dovela do raspada europodručja.
BRUXELLES: TRANSFORMACIJE GRADA
Bruxelles nikad nije bio predviđen kao glavni grad Europe. To se dogodilo relativno slučajno i bez smišljenog plana. Sada je Bruxelles četverostruki glavni grad: Europe, Belgije, Flandrije i Briselske regije. Bruxelles je mali globalizirani grad u tranziciji koji se kreativno nosi sa svojom europskom sudbinom.
Bruxelles je mali globalizirani grad u tranziciji koji se kreativno nosi sa svojom europskom sudbinom.